U okviru projekta „OCD kao ravnopravni partneri u nadgledanju javnih finansija”, 10 organizacija iz 7 zemalja ispitalo je trendove javnog duga u Jugoistočnoj Evropi, uključujući ulogu EU i finansijskih institucija.
Regionalna studija Javni dug u Jugoistočnoj Evropi – Zašto omogućiti javno učešće? pokazala je da je rastući trend javnog duga pokrenuo alarme u pogledu dugoročne održivosti javnih finansija, posebno uzimajući u obzir da je nivo tolerancije duga niži za ekonomije s nižim prihodima. Prosječni dug u analiziranim zemljama porastao je sa 25% BDP-a u 2007. godini na 51% u 2016. godini. Kosovo je jedina zemlja koja je uspjela zadržati dug ispod nivoa iz perioda prije krize. Sve ostale zemlje se bore da vrate svoje fiskalne pozicije na pravi put. Neodržive javne finansije i rastući javni dugovi predstavljaju prijetnju za neke od ovih zemalja. Stoga je pomno praćenje kretanja duga neophodno, a pravovremena reakcija na neodrživa kretanja od ključne je važnosti za održavanje makroekonomske stabilnosti.
Ono što se pojavljuje su neke upečatljive razlike u mišljenjima u pogledu preporuka politika međunarodnih finansijskih institucija i zahtjeva pristupanja EU u oblasti javnih finansija, zasnovane na različitim procjenama njihovih utjecaja u različitim nacionalnim kontekstima, ali i u odnosu na prioritete i potrebe partnera koji djeluju u tim različitim kontekstima.
Međutim, postojala su neka područja preklapanja u dvije važne oblasti, koje su jedinstvene u postojećem angažmanu OCD-a u ovim pitanjima. Prvo, važnost informiranog učešća građana u poslovima koji ih se direktno tiču, kroz mehanizme građanske revizije duga, koji prevazilaze potrebu za nezavisnom institucionalnom revizijom izvršnih tijela zaduženih za javne finansije i omogućavaju strukturirani pristup monitoringu od strane OCD-a. Drugo, važnost reforme poreznog sistema, ne u smislu budžetskih uštedina, već u finansiranju javnih investicija u radna mjesta i rast; odnosno kao jednog od stubova održivosti javnih finansija.
U našem Policy briefu – Javni dug u Jugoistočnoj Evropi – Zašto omogućiti javno učešće? možete pročitati šta smatramo da lokalne i nacionalne vlade te EU, međunarodne finansijske institucije i drugi projektni finansijeri trebaju promijeniti. Željeli bismo naglasiti da smatramo da mehanizmi upravljanja javnim dugom trebaju biti ojačani, zašto bi trebalo postojati veća transparentnost i odgovornost u javnim finansijama te kako uspostaviti nezavisan i pravedan postupak za rješavanje duga.