U okviru projekta Organizacije civilnog društva kao ravnopravni partneri u praćenju javnih finansija, 10 organizacija iz 7 zemalja ispitalo je trendove u projektima javne infrastrukture u jugoistočnoj Evropi, uključujući ulogu EU i finansijskih institucija.
Regionalna studija Javna infrastruktura u jugoistočnoj Evropi – u čijem interesu pokazala je da su infrastrukturni projekti često opterećeni nedostatkom transparentnosti i rizikom od korupcije. Nedostaje javna rasprava kada se javni infrastrukturni projekti biraju na strateškom nivou. Prioritete unaprijed određuju nadležni organi i gotovo nikada ih ne mijenjaju kao rezultat konsultacija. Javne konsultacije, tamo gdje se uopće i održavaju, odvijaju se u vrlo kasnoj fazi, kada je odluka o realizaciji projekta već donesena. „Strateški” projekti obično nisu ništa strateški, a vlade rijetko pružaju uvjerljive dokaze u prilog prioritizaciji tih projekata.
Često su upravo domaće i međunarodne građevinske kompanije te koje imaju koristi od projekata, a ne šira javnost. U previše slučajeva čini se da je to glavni pokretač odlučivanja, što dovodi do postupaka javnih nabavki koji izazivaju zabrinutost. Ekološki štetne opcije poput termoelektrana na ugalj, izgradnje autocesta i spaljivanja otpada i dalje dominiraju investicijama. Iako su finansijska sredstva dostupna, npr. za željeznice, vjetroelektrane, solarne elektrane i reciklažu, vlade u regiji ne koriste te mogućnosti.
U našem policy brifu Javna infrastruktura u jugoistočnoj Evropi – u čijem interesu možete pročitati šta, po našem mišljenju, treba promijeniti lokalna i nacionalna vlast te EU, međunarodne finansijske institucije i drugi finansijeri projekata. Međutim, želimo naglasiti da odabir infrastrukturnih projekata mora biti zasnovan na stvarnim potrebama i mora se dokazati da predstavlja ekonomski, socijalno i ekološki najodrživi način zadovoljavanja tih potreba.
Analiza se može pronaći ovdje, a prateći policy brief ovdje.